Opcije option predstavljaju pravo, a ne obavezu kupovine ili prodaje nekog finansijskog instrumenta, po ugovorenoj cijeni. Opcije su fleksibilnije i superiornije u odnosu na tradicionalne terminske transakcije i fjuers ugovore. Opcije se smatraju najuspjenijim instrumentom savremenih finansija. U Zakonu o vrijednosnim papirima ZVP FBiH, navode se 5 sljedee vrste vrijednosnih papira: dionice, obveznice, certifikati izdati na rok dui od jedne godine, ostali dugoroni vrijednosni papiri, ugovori o investiranju na osnovu kojih se od treih lica mogu pribavljati sredstva,.
Prema ZVP, vrijednosnim papirima se ne smatraju: obaveze banaka i drugih tedno-kreditnih organizacija koje proizlaze iz primanja depozita ili drugih sredstava sa utvrenim rokom dospjea i nisu predmet prometa na javnom tritu, mjenice i ekovi, police osiguranja, komercijalni papiri trgovaka uputnica, robna uputnica, kreditno pismo, konosman, tovarni list, skladini list , zalonica i drugi dokumenti o plaanju. Finansijske institucije i uesnici U literaturi postoji vie klasifikacija finansijskih institucija.
Ovom prilikom finansijske institucije svrstat emo u sljedee grupe: 1. Centalna banka Centralna banka predstavlja banku banaka i ostalih finansijskih institucija. To je ustanova javnopravnog karaktera koja ima privilegij i monopol izdavanja novca.
Odgovornost za meunarodnu likvidnost zemlje, devizne rezerve i politiku deviznog kursa nacionalne valute ine poziciju centralne banke posebno znaajnom. Depozitne finansijske institucije Depozitne finansijske institucije obuhvataju: komercijalne.
Depozitne finansijske institucije ostvaruju prihod po osnovu prinosa od investiranja u finansijsku aktivu i zaraunavanjem provizija na finansijske transakcije.
Komercijalne banke su najvee i najznaajnije meu depozitnim finansijskim institucijama u SAD. Osnovna razlika ovih institucija u odnosu na banke je u veem ogranienju plasmana kao i u nemogunosti prihvatanja tekuih rauna kao izvora svojih sredstava. Nedepozitne finansijske institucije Nedepozitne finansijske institucije obuhvataju: osiguravajua drutva, penzione fondove, investicione fondove i finansijske kompanije.
Osiguravajua drutva Osiguravajua drutva su finansijske institucije koje na osnovu redovnih uplata komitenata izvravaju ugovorenu isplatu u sluaju deavanja odreenog dogaaja. Osiguranje ima tri osnovne funkcije: zatita imovine, mobilizacija novanih sredstava i poboljanje ivotnih uslova. Poznate su dvije osnovne vrste osiguravajuih drutava: za osiguranje ivota i za osiguranje imovine. Osiguravajua drutva predstavljaju veoma znaajnu grupu uesnika na finansijskim tritima.
Pod ueem osiguravajuih drutava na tritu novca i kapitala podrazumijeva se, u stvari, obim i nain plasiranja sredstava osiguranja na ovim tritima. Drugim rijeima, osiguravajua drutva plasiraju svoja sredstva u kupovinu vrijednosnih papira kratkoronih i dugoronih i daju uzimaju novane kredite.
Uveanje sredstava osiguranja moe da se ostvaruje na dva naina: poveanjem obima osiguranja i prinosima od kamata po osnovu plasmana. Penzioni fondovi Penzioni fondovi u veini zemalja predstavljaju najvee institucionalne investitore. Imaju ogroman znaaj i veliko uee na finansijskim tritima, poto raspolau velikim iznosima sredstava. Penzioni fondovi do sredstava dolaze: iz uplata i doprinosa zaposlenih, poslodavaca i dravnih organa i kroz vlastite prihode ostvarene po osnovu investiranja u diverzificirane portfolije finansijske aktive.
Investicioni fondovi Investicioni fondovi ili investicione kompanije predstavljaju finansijske institucije koje povlae sredstva manjih individualnih investitora, kojima zauzvrat emituju dionice ili potvrde o ueu u aktivi fonda. Nastali su na ideji da se kroz diverzifikaciju plasmana smanje finansijski rizici. Naime, cilj svakog portfolija je minimiziranje rizika putem diverzifikacije plasmana.
Portfolio teorija stavlja naglasak na izbor optimalnog portfolija od strane racionalnih investitora, uz maksimalne oekivane prinose i prihvatanja minimalnih rizika. Investicioni fondovi zaradu ostvaruju po osnovu: naplaenih dividendi ili kamata od investicija koje su u portfelju fonda, kao i od prodaje investicije ija je cijena porasla kapitalni dobici. Postoje dva osnovna tipa investicionih fondova: otvoreni i zatvoreni investicioni fondovi. Otvoreni investicioni fond je u svakom momentu spreman da proda kupi svoje dionice.
Veina investicionih fondova su otvoreni. Zatvoreni investicioni fondovi imaju fiksan iznos svojih dionica koje prodaju na primarnom tritu putem javne ponude.
Ovaj fond registrovan je na berzi, tako da njegovi dioniari mogu dionice da prodaju preko berzi ili na vanberzanskom tritu. Finansijske kompanije Finansijske kompanije su takoe znaajni uesnici na finansijskom tritu.
Do sredstava dolaze emisijom svojih vrijednosnih papi-. U zavisnosti od plasmana, finansijske kompanije se mogu podijeliti na: prodajne pomau prodaju odreene robe , individualne odobravaju manje kredite , komercijalne odobravaju vee komercijalne kredite.
Brokeri i dileri Brokeri su lanovi organizovanih berzi vrijednosnih papira koji posreduju izmeu kupaca i prodavaca i za svoje usluge uzimaju proviziju. Brokeri nisu vlasnici finansijskih instrumenata koji su predmet trgovine. Dileri su uesnici trita kapitala koji obavljaju kupoprodaju vrijednosnih papira na tritu preko svojih altera ili direktno na berzi.
Za razliku od brokera, dileri obavljaju prodaju vrijednosnih papira koje posjeduju. Banke - osnovna karika finansijskog sistema Osnovni zadaci finansijskog sistema svake zemlje su: pruanje usluga plaanja, osiguranje likvidnosti i trgovina rizicima.
Moe se rei da finansijski sistem u Bosni i Hercegovini, nakon prenosa platnog prometa na komercijalne banke, relativno uspjeno obavlja samo funkciju platnog prometa. Ostale dvije funkcije izvan su "dometa" bosanskohercegovakog finansijskog sistema. U narednim izlaganjima, konkretnim primjerima i pokazatelji-.
Slab kapacitet struktura finansijskog sektora, kao i nerazvijenost finansijskih instrumenata, ine finansijski sistem oba bosanskohercegovaka entiteta veoma rigidnim. Finansijski sistem je zasnovan na svega dvije vrste finansijskih institucija: komercijalnim bankama i osiguravajuim drutvima.
Poto osiguravajua drutva nemaju gotovo nikakvu ulogu u finansiranju poslovnog sektora i domainstava a znaaj finansijskog trita berzi kao izvora finansiranja jo je sporedan , komercijalne banke predstavljaju jedini izvor finansiranja realnog sektora. S obzirom na trenutno ekonomsko i finansijsko stanje u naoj zemlji, realno je oekivati da bankarski krediti budu osnovni izvor finansiranja i u doglednoj budunosti. Formiranjem velikog broja banaka meunarodna zajednica je nastojala podstai konkurenciju meu bankama, to je trebalo voditi padu kamatnih stopa.
Meutim, dolo je do suprotnog efekta. Prvo su porasle aktivne, a zatim pasivne kamatne stope. Veliki broj malih banaka, koje raspolau skromnim kapitalom, podrazumijeva da nijedna banka nije u mogunosti podrati vei investicioni projekat koji bi mogao znaajnije inicirati rast i zaposlenost. Osim toga, indikatori poslovanja komercijalnih banaka jo nisu u skladu sa svjetskim standardima, to jasno pokazuje sljedea tabela:. Komercijalne banke, uprkos velikom broju, nisu u mogunosti da obezbijede likvidnost realnog sektora.
Razlog nije samo skroman kapital kojim banke raspolau ve i kruta pravila valutnog odbora, nepovoljni uslovi kreditiranja, naglaeni sistemski rizici i nerazvijeni finansijski instrumenti. U skladu sa pravilima valutnog odbora, Centralna banka ne moe kreditirati komercijalne banke, Vladu BiH ili vlade entiteta.
Da paradoks bude vei, zabranjeno je i zaduivanje drave kod komercijalnih banaka. To znai da i velike svjetske banke koje su dobile dozvolu za rad u naoj zemlji ne mogu kreditirati velike razvojne projekte iza kojih stoji drava. Finansijski sektor i privreda BiH se nalaze u jednoj paradoksalnoj situaciji - pat- poziciji. Koeficijent likvidnosti, kod nekih banaka, je ak i deset puta vei u odnosu na svjetske standarde.
Pretjerana likvidnost banaka posljedica je slabe kreditne aktivnosti. Omjer krediti-depoziti na nivou banaka F BiH je blizu svjetskog standarda, uglavnom zbog kreditnih linija. Tako ovaj omjer kod MEB d. Kreditnu aktivnost banaka u prethodne dvije godine najbolje pokazuju sljedei podaci:. Finansijski sektor, odnosno banke, dakle, pate od pretjerane likvidnosti i nemogunosti plasiranja slobodnih sredstava, dok aktivnosti privrednog sektora gui problem izvora finansiranja hronina sistemska nelikvidnost.
Nije teko zakljuiti da su veze finansijskog sektora i privrede pokidane, a uspostavljanje veza i rjeenje ove pat-pozicije nee biti nimalo lak zadatak. Osim toga, uvaavajui sve relevantne faktore koji determiniu nivo kamatnih stopa, realno je oekivati da e kamatne stope jo dugo ostati dvocifrene. Stoga privredni sektor, u skoroj budunosti, nee moi oekivati znaajniju podrku banaka u rjeavanju problema nelikvidnosti. Trino poslovanje zahtijeva praenje i valorizaciju rizika.
Rizik je objektivna kategorija koja ima svoju cijenu, a koja se formira na finansijskom tritu. Uprkos naglaenim rizicima, u bosanskohercegovakom bankarstvu terminsko poslovanje je praktino nepoznato. Zakoni veine ZUT ukljuujui i BiH reguliu samo osnovne vrijednosne papire dionice i obveznice , a ne i izvedenice. U takvim uslovima, preduzeima ostaje na raspolaganju samo pasivni hedging.
Najbolji primjer posljedica pasivnog odnosa prema izvedenicama su finansijske krize u: Argentini , Brazilu , Meksiku , Aziji. Pozitivan primjer zatite od rizika su firme iz Hrvatske: Agrokor - titi cijene soje na ikakoj berzi, ve vie godina, INA - hedging transakcijama titi se od valutnog rizika i rizika promjene cijene, sl.
Ta iskustva su se pokazala izuzetno korisnim. Terminske transakcije podstiu razvoj finansijskih trita i privrede u cjelini. Zanemarivanje ovih transakcija vraa se kao bumerang bosanskohercegovakoj privredi i bankama preko nagomilavanja gubitaka zbog neosiguranih poslovnih operacija. Stoga je rigidan stav prema terminskim transakcijama apsurdan i tetan.
Ipak, mogue je definisati generalne pravce djelovanja: iako postoji komplementarnost izmeu razvoja berzi i razvoja. Razvoj berzi nije uslov privrednog razvoja. To najbolje potvruje razvoj azijskih tigrova, Japana, eke, Poljske, Slovenije, Maarske, u kojima su banke osnovna karika finansijskog sistema. U BiH prioritet bi trebalo dati razvoju banaka, dok bi razvoj finansijskih trita trebao biti dugoroni zadatak finansijske politike, obezbijediti: proirenje bankarskih usluga, jaanje potencijala banaka i intenzivniju podrku banaka razvoju privrede, obezbijediti aktivan pristup upravljanju finansijskim rizicima, a bankama obezbijediti neophodne informacije za koritenje instrumenata za osiguranje od rizika, stvoriti povoljno makroekonomsko okruenje kao uslov za privlaenje stranog kapitala, formirati institucije koje e podstai investicione procese, formiranje razvojnog fonda u saradnji sa meunarodnim finansijskim institucijama.
Institucije trita kapitala u BiH Formiranje trita kapitala pretpostavlja uz donoenje odgovarajuih zakonskih propisa i osnivanje institucija koje e obavljati promet vrijednosnih papira, osiguravati pravila i standarde prometa, registrovati njihov prenos sa prodavca na kupca, obavljati poslove depozitara, te regulisati i nadzirati sam proces emisije i prometa vrijednosnih papira. Institucije trita kapitala u FBiH su:.
Komisija za vrijednosne papire, Registar vrijednosnih papira, Depozitar, Berza i druga ureena javna trita, Profesionalni posrednici, Institucionalni investitori. Komisija za vrijednosne papire je samostalna specijalizovana institucija sa izuzetno velikim ovlatenjima.
Ovlatenja Komisija za vrijednosne papire obuhvataju: odobravanje emisije vrijednosnih papira, regulisanje i nadzor prometa vrijednosnih papira, propisivanje standarda izvjetavanja javnosti o poslovanju emitenata i profesionalnih posrednika u prometu vrijednosnih papira, licenciranje i nadzor rada profesionalnih posrednika, propisivanje i nadzor u primjeni standarda upravljanja dionikim drutvima i dr. Komisija je neovisna i potpuno autonomna u obavljanju svojih poslova i donoenju odgovarajuih propisa.
Pravni poloaj Organ dravne uprave Sredinji organ dravne uprave Nezavisna institucija Dravna agencija, samostalno pravno lice Nezavisno pravno lice Nezavisno pravno lice Organ dravne uprave Samostalna specijalizirana institucija.
Registar vrijednosnih papira obavlja poslove registracije, uvanja i odravanja podataka i prenosa vrijednosnih papira. Vrijednosni papiri se kod registra vode u obliku elektronskih zapisa. Depozitar vri prijem uplata za vrijednosne papire iz nove emisije, novane transakcije po osnovu kupovine i prodaje vrijednosnih papira na berzi i drugim ureenim javnim tritima, utvruje neto vrijednost imovine fondova i sl. Berza i druga ureena javna trita mogu osnovati profesionalni posrednici.
Berza podrazumijeva institucionalizovan i organizovan prostor, vrlo stroga pravila poslovanja i precizna pravila ponaanja uesnika. Berza funkcionie po stroijim pravilima nego to je to sluaj sa drugim ureenim javnim tritima. Drugo ureeno javno trite je OTC over-the-counter trite, na kojem se trguje vrijednosnim papirima manjih ili novijih kompanija, koje najee nisu, ali mogu biti uvrtene i na berzama.
Profesionalni posrednici - brokeri i dileri - bave se kupovinom i prodajom vrijednosnih papira. Brokeri rade u svoje ime, a za raun svog nalogodavca, dok dileri poslove posredovanja obavljaju tako to rade u svoje ime i za svoj raun.
Brokeri i dileri posao mogu obavljati po osnovu dozvole Komisije za vrijednosne papire. Institucionalni investitori - penzioni fondovi, osiguravajua drutva, investicioni fondovi - zbog izuzetno velikog finansijskog potencijala igraju kljunu ulogu u razvoju trita kapitala. Rast institucionalnih investitora predstavlja jednu od najznaajnijih karakteristika trita kapitala tokom posljednjih trideset godina. Promjene u finansijskom drugim dijelovima finansijskog sistema, i obrnuto. Ovaj platni promet obavlja se preko banaka u zemlji i inostranstvu, koje su obavezne da za sve naplate i isplate obezbjede sigurnost, brzinu i efikasnost.
Racionalnost podrazumjeva jeftin platni sistem. Rizik likvidnosti odnosi se na nesposobnost ugovorne strane da isplati obaveze na vrijeme. Reforma platnog sistema u BiH Do Od Edward L. Tako transakcije u iznosu od KM Nema limita po pitanju koliko naloga treba biti u okviru jednog zbirnog naloga.
Me utim, ne bi trebalo biti ni premalo naloga. Poznati monetarista Milton Friedman esto je u svojim djelima isticao da je novac mo. Navedene funkcije bit e posebno obraene u daljim izlaganjima.
Drucker, Objanjavajui "nerazumno ponaanje finansijskih trita", veliki britanski ekonomista John Maynard Keynes opisao je finansijsko trite kao izbor ljepote, u kojem suci ne biraju uesnicu koju sami smatraju najljepom, nego onu za koju misle da e je odabrati drugi lanovi irija. Zakon o vrijednosnim papirima, "Slubene novine FBiH", br. Kapor, Block, S. York, ; Brigham, E. York, ; Fabozi, F. Rovanin, A. Stojanov, D. Van Horn, J. Centralna banka BiH, Bilten br. York, ; Zakon o vrijednosnim papirima, Sl.
Masse je jo Ne mogu se porediti niti sabirati direktno. Tekoe se savladavaju koritenjem kamatne stope, kao raunske veze izmeu sadanjosti i budunosti. Veza izmeu jedne novane jedinice danas i u budunosti predstavlja sutinu vremenske vrijednosti novca. Jedina razlika izmeu ove dvije vrijednosti je vrijeme rok dospijea. Iako se radi o istim iznosima, zbog razliitih rokova u kojima su raspoloive, postoji razlika vrijednosti. Naime, jedna novana jedinica danas vrijedi vie od jedne novane jedinice raspoloive u budunosti upravo zbog vremenske vrijednosti novca.
Raspolaganje jednom novanom jedinicom danas daje nam mogunost ulaganja i zarade po osnovu kamate. Kamatom se, dakle, izraava vremenska vrijednost novca. Da bi se iznosi raspoloivi u razliitim vremenskim periodima mogli uporeivati, neophodno je svesti iznose novca na odreenu taku u vremenu. Drugim rijeima, da bismo mogli odrediti vrijednost tokova novca, neophodno je vremenski korigovati novane tokove. Za razjanjavanje vremenske vrijednosti novca, odnosno za izraunavanje korigovane vrijednosti novanih tokova, za faktor vrijeme, koristi se kamatnjak.
Znaaj vremenske vrijednosti novca u finansijama i ekonomiji uopte najbolje potvruju stavovi nekih ekonomista po kojima "sloena kamata predstavlja najvei ljudski izum". Ukamaivanje je izraunavanje budue vrijednosti novanih tokova. Ili, ukamaivanje je svoenje gotovinskih iznosa na neki budui datum. Godinje ukamaivanje U ovom sluaju raunat emo koliko jedan gotovinski iznos vrijedi za n razdoblja u budunosti, uz godinji obraun kamata.
Koritenjem prethodne formule, saznajemo da je vrijednost iznosa od KM na kraju pete godine KM , Iz navedenog primjera jasno se vidi da je osnovica za raunanje kamate svake godine razliita. Naime, glavnica uveana za iznos kamate prethodne godine predstavlja osnovicu za raunanje kamate za narednu godinu.
Dakle, u ovom sluaju rauna se kamata na kamatu, to znai da je rije o sloenom ukamaivanju. Za razliku od sloene kamate, jednostavna prosta kamata je kamata koja se plaa, odnosno obraunava samo na poetni iznos.
Konkretno, u ovom primjeru, osnovica za obraunavanje jednostavne kamate za svih pet godina bila bi KM Kod obraunavanja jednostavne kamate, kamata za svaku godinu je jednaka i iznosi KM 5. Osim toga, treba uoiti da je, pri obraunavanju prostih kamata, budua vrijednost manja u odnosu na vrijednost obraunatu po sistemu sloenog ukamaivanja.
Razlika kamate od KM 2,63 posljedica je obraunavanja kamate na kamatu. Veina situacija u finansijama koje ukljuuju vremensku vrijednost novca uopte se ne oslanja na jednostavnu kamatu, ve sloenu kamatu. Ipak, poznavanje proste kamate e, sigurno, olakati razumijevanje vremenske vrijednosti novca.
Vratimo se sada ponovo obraunavanju sloenih kamata. Buduu vrijednost moemo izraunati i pomou tablica, odnosno kamatnih faktora za buduu vrijednost. Zaglavlje: kamatnjak - i, te razdoblje - n, nam pomau da odredimo odgovarajui kamatni faktor.
Ova budua vrijednost se sastoji od poetnog iznosa glavnice i akumulirane kamate. U prethodnom primjeru, buduu vrijednost mogli smo izraunati i koritenjem tablica, na sljedei nain:. Posmatrajui prethodnu tablicu, moe se primijetiti da u odgovarajuim redovima za dvije ili vie godina proporcionalni porast budue vrijednosti postaje vei kad kamatnjak raste. Iz grafa se jasno vidi, to je vei kamatnjak, kriva rasta po kojoj se poveava budua vrijednost ima sve vei nagib okomitija je.
Isto tako, to je vei broj godina za koje se obraunava sloena kamata, vea je budua vrijednost. Ispodgodinje ukamaivanje Do sada smo pretpostavljali da se kamata plaa jednom godinje. Pretpostavimo sada da se obraun i plaanje kamate vri vie puta u toku jedne godine ispodgodinje ukamaivanje.
U uslovima ispodgodinjeg ukamaivanja, kamatnu stopu treba podijeliti s brojem perioda za koji se vri ukamaivanje - m, a dobiveni izraz dignuti na potenciju m puta n: i. Obraun budue vrijednosti kod ispodgodinjeg ukamaivanja prikazat emo na konkretnom primjeru.
Da bi se lake uoile razlike: godinje - ispodgodinje ukamaivanje, prvo emo izraunati buduu vrijednost kod godinjeg ukamaivanja: Godinje: Efektivna kamatna stopa Razliite tipove investicija najee karakteriu razliiti periodi ukamaivanja.
Na primjer: banka na depozite moe obraunavati kamate mjeseno ili ak dnevno, prinosi po osnovu investiranja u obveznice najee se isplauju polugodinje, a dividende na dionice mogu se isplaivati kvartalno. Ako elimo uporeivati investicije koje karakteriu razliiti periodi ukamaivanja razlike uestalosti obraunavanja kamata , u tom sluaju moramo razlikovati: nominalnu, odnosno kotiranu kamatnu stopu i efektivnu kamatnu stopu.
Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa s godinjim ukamaivanjem jednaka kamatnoj stopi s ispodgodinjim ukamaivanjem. Drugim rijeima, efektivna kamatna stopa je ona kamatna stopa koja uz godinje ukamaivanje osigurava iste godinje kamate kao i nominalna kamatna stopa uz obraun kamata za m perioda godinje. Razlika efektivne i nominalne kamatne stope e biti vea to je uestalije ukamaivanje, odnosno to je m vee.
Godinje, ispodgodinje i kontinuirano ukamaivanje grafiki se moe prikazati na sljedei nain:. Novani tok se moe sastojati od jednog iznosa, iju smo vremensku vrijednost utvrivali u dosadanjim izlaganjima, ili od viestrukih iznosa, kada govorimo o seriji gotovinskih tokova. Novani tokovi, za koje treba utvrditi buduu vrijednost, pojavljuju se u razliitim vremenskim periodima i mogu biti jednaki ili razliiti.
Gotovinski tokovi od investicionih projekata predstavljaju dobar primjer nejednakih novanih tokova. Sada emo izraunati buduu vrijednost vie razliitih novanih tokova, koji se pojavljuju u razliitim vremenskim periodima. S obzirom na to da se radi o vie novanih tokova, greke e sigurno biti manje ukoliko se koristi vremenska linija.
Novani tokovi na poetku perioda Izraunavanje budue vrijednosti viestrukih novanih tokova ije isplate ili primici poinju odmah pokazat emo na sljedeem primjeru. Budua vrijednost viestrukih iznosa predstavlja zbir buduih vrijednosti pojedinanih iznosa, ukamaenih datom kamatnom stopom, za odgovarajui broj perioda, to se jasno moe vidjeti iz sljedee tabele:.
Novani tokovi na kraju perioda Pretpostavimo sada da su iznosi navedeni u prethodnom primjeru uplaivani na kraju prve, druge i tree godine. Budua vrijednost uz istu stopu ukamaenja u ovom sluaju e iznositi: 0. U ovom sluaju zadnji ulog ulog na kraju tree godine - KM 1.
Stoga je i budua vrijednost, u ovom sluaju, manja. Niz jednakih isplata primitaka u jednakim vremenskim intervalima npr. Kao i kod viestrukih nejednakih novanih tokova, i u ovom sluaju budua vrijednost svih novanih iznosa predstavlja zbir buduih vrijednosti svakog pojedinanog iznosa.
S obzirom na to da se radi o istim iznosima, u ovom sluaju se koriste tablice koje izraavaju buduu vrijednost jednakih periodinih renti. Izraunavanje budue vrijednosti jednakih gotovinskih tokova pokazat emo na sljedeem primjeru:. Pretpostavimo da se u periodu od tri godine, na kraju svake godine, u banku uplauju sredstva u iznosu od KM 1. Slika 2. U ovom primjeru, dakle, posljednja uplata uplata na kraju tree godine nije ukamaena.
Budua vrijednost uplata u ovom sluaju je. Drugim rijeima, budua vrijednost iznosa od po KM 1. U ovom primjeru ukupna kamata kamata na prva dva uloga iznosi KM , Novani tokovi na poetku perioda Pretpostavimo sada da su uslovi ukamaenja, kao i iznosi ostali nepromijenjeni, ali da je prvi iznos deponovan odmah, a ne za jednu godinu. U tom sluaju, budua vrijednost uloga izraunava se po formuli: 0.
U ovom sluaju ne samo da je ukamaen i posljednji ulog ve su i prva dva uloga ukamaena za po jedan obraunski period jednu godinu vie.
Stoga je i kamata vea i u ovom sluaju iznosi: KM , Treba primijetiti da budua vrijednost uloga deponovanih na poetku godine predstavlja konanu vrijednost uloga na kraju godine ukamaenu za jo jedan obraunski period. Dakle: KM 3. Ukamaenje i diskontovanje predstavljaju dvije strane istog problema. Naime, ukamaenjem se utvruje budua vrijednost novanih tokova, dok se diskontovanjem izraunava sadanja vrijednost buduih novanih tokova. Kamatna stopa koja se koristi za izraunavanje sadanje vrijednosti naziva se diskontna stopa.
Dakle, kod izraunavanja budue vrijednosti novanih tokova poetni iznos uveavamo za iznos kamata. Kod diskontovanja budue novane tokove korigujemo umanjujemo za iznos diskonta. Uticaj diskontne stope i vremena za koje se vri diskontovanje najbolje se moe prikazati sljedeim grafom: PV 1 KM 1. Jasno se vidi da se sadanja vrijednost smanjuje to je momenat isplate dalje u budunosti i to je vea diskontna stopa.
Znaajno je jo primijetiti da je pad sadanje vrijednosti intenzivniji krivulja je vie opadajua , to je diskontna stopa vea. Kao i kod ukamaenja, i u ovom sluaju poet emo sa godinjim diskontovanjem jednokratnog iznosa. Izraunavanje sadanje vrijednosti jednokratnog novanog iznosa prikazat emo i na konkretnom primjeru.
Poto se diskontovanje moe posmatrati kao inverzan proces u odnosu na ukamaivanje, zadatak moemo postaviti na sljedei nain: Koliko trebamo uplatiti danas da bi nakon 5 godina konana vrijednost uplate iznosila KM 1. Ili, koliko danas vrijedi KM 1. Vremenska linija Koristei prethodnu formulu, saznajemo da sadanja vrijednost u ovom sluaju iznosi KM , Budua vrijednost je, dakle, umanjena za iznos kamata diskont.
Iznos diskonta u ovom primjeru iznosi KM , Ispodgodinje diskontovanje Ukoliko se kamata obraunava vie puta u toku godine, rije je o ispodgodinjem diskontovanju. Posljedica uestalijeg obraunavanja kamata je vei iznos diskonta, odnosno manja sadanja vrijednost buduih novanih tokova. Pretpostavimo, sada, da se u prethodnom primjeru kamata obraunava polugodinje, s tim da su ostali uslovi ostali neizmijenjeni.
Viestruki nejednaki gotovinski tokovi 2. Novani tokovi na kraju godine Sadanja vrijednost viestrukih, periodinih, nejednakih novanih tokova izraunava se po sljedeoj formuli: t. Izraunavanje sadanje vrijednosti pokazat emo na sljedeem primjeru: Koliko vrijede danas ulozi u iznosima: KM Novani tokovi na poetku godine Pretpostavimo sada da su uplate iz prethodnog primjera izvrene na poetku godine, uz neizmijenjenu kamatnu stopu.
Sadanja vrijednost u ovom sluaju e iznositi:. Sasvim je jasno da je u ovom sluaju sadanja vrijednost vea, jer prvi iznos - KM Novani tokovi na kraju godine Pretpostavimo sada da imamo jednake, periodine novane tokove, za koje treba izraunati sadanju vrijednost. U ovom sluaju sadanja vrijednost se rauna po formuli: 1. U ovom sluaju koristit e se tablice koje izraavaju sadanju vrijednost periodinih jednakih iznosa. Period n. Pretpostavimo da investitor ima mogunosti da uloi svoja novana sredstva u dva alternativna iskljuiva projekta.
Za prvi projekat potrebno je uloiti KM danas, s tim da se oekuju prinosi po osnovu eksploatacije projekta krajem svake godine po KM , u narednih 5 godina. Drugi projekat zahtijeva ista trenutna ulaganja, s tim da nudi povrate na kraju svake godine po KM , u naredne 3 godine. Sadanja vrijednost prvog investicionog projekta PVI iznosi:. Uporeujui vrijednosti novanih tokova ova dva projekta, moemo zakljuiti da su oba projekta prihvatljiva, ali da bi investitor trebao da se opredijeli za prvi investicioni projekat, zbog neto vee sadanje vrijednosti oekivanih novanih tokova.
Novani tokovi na poetku godine Izraunavanje sadanje vrijednosti novanih tokova na poetku godine pokazat emo na prethodnom primjeru, uz pretpostavku da prvi prinos kod oba projekta dospijeva odmah, a ostali poetkom godine. Uz neizmijenjenu stopu, sadanja vrijednost e iznositi: Projekat I u ovom sluaju, prvi projekat je prihvatljiviji od drugog.
Meutim, zbog manjeg iznosa diskonta, sadanje vrijednosti su vee u odnosu na prethodni obraun. Beskonani jednoliki novani tok je niz isplata primitaka koji se javljaju u jednakim intervalima i nikad ne prestaju. Sadanja vrijednost beskonanog jednolikog novanog toka izraunava se po formuli:. Ukoliko je diskontna stopa - i, via od stope rasta - g, sadanja vrijednost vjene rente moe se izraunati pomou jednadbe poznate kao Gordonov model:.
Korisno je primijetiti da se Gordonov model koristi i kod izraunavanja vrijednosti dionica ije dividende rastu, to emo, svakako, vidjeti u daljim izlaganjima. Kredit u iznosu KM Zajam se amortizuje jednakim godinjim anuitetima.
Plan amortizacije zajma:. Dunik e na ime kamate platiti povjeriocu kamatu u ukupnom iznosu od KM 6. Levy i M. Sarnat 2 navode da je u srednjem vjeku upotrebljavana latinska rije riscum, koja je imala znaenje dananjeg pojma igre na sreu, odnosno oznaavala je mogunost dobrog i loeg ishoda rezultata.
U savremenoj finansijskoj analizi pojam rizika se koristi upravo u tom ranijem znaenju, da oznai mogunost pojave razliitih ishoda, kako pozitivnih, tako i negativnih. Nastajanje rizika povezano je sa ekonomskim promjenama koje su uglavnom rezultat razvoja u svim bitnim faktorima koji determiniu ishod poslovanja. U statikim uslovima nema rizika, jer nema promjena, sve je poznato ili moe da bude poznato. U dinamikim uslovima nastaju ekonomske promjene koje nije mogue sa sigurnou predvidjeti zbog nedostatka potpunog znanja o tim promjenama i budunosti.
Rizik je, dakle, vezan za budue ishode posmatrane pojave, odnosno poslovnog poduhvata. Ukoliko je mogu samo jedan ishod iz namjeravanog poduhvata, to je situacija sigurnosti izvjesnosti.
U tom sluaju poznati su svi elementi rezultata poslovanja. Naime, u uslovima izvjesnosti, investitor poznaje sve faktore rezultata ulaganja: visina ulaganja, duina vremena eksploatacije, dobitak. Za investiranje u dravne vrijednosne papire, na primjer, moe se rei da predstavljaju ulaganje sa visokim stepenom sigurnosti izvjesnosti. Druga, znatno ea situacija, je kada je mogue vie ishoda.
To je situacija rizika. U ovoj situaciji se za istu investiciju predvia vie razliitih iznosa ulaganja, neto dobiti, vremena koritenja i za svaki iznos daje objektivno ili subjektivno procijenjena vjerovatnoa njihovog nastanka. Trea situacija je kada postoji vie ishoda koji mogu biti navedeni, ali ne i vjerovatnoa nastanka tih ishoda.
To je situacija neizvjesnosti. U ovom sluaju investitor zbog nedovoljne informisanosti nije u stanju da procijeni vjerovatnou svakog pojedinog ishoda. Ako se ni nakon obezbijeenih dodatnih informacija situacija neizvjesnosti ne moe prevesti u rizik, u tom sluaju pri donoenju odluka moe posluiti teorija igara.
U ovom sluaju u pitanju je "najdublja" neizvjesnost, te se moe rei da je ova situacija najtea za donosioce odluka. Ova situacija se javlja usljed nedostatka informacija, znanja o rezultatima ishodima , zbog ega ne moe biti donijeta racionalna odluka, ve samo strategija koja predstavlja pravilo za donoenje odluka.
Razumijevanje izvora i razliitih formi rizika znaajno je ne samo sa aspekta ocjene efikasnosti ulaganja i sagledavanja mogunosti zatite ve i zbog same tehnike kvantificiranja izraavanja rizika. Stoga je potrebno, prije mjerenja i izraavanja rizika, sagledati osnovne forme rizika.
Samuelson , nije pretjerano rei da je rizik sastavni dio ljudskog postojanja. Stoga se preduzeu ne postavlja dilema hoe li ili nee da posluje sa rizikom, ve koliki rizik hoe i moe da prihvati.
Rizici se mogu klasificirati na mnogo naina. Razlike, ipak, postoje, te sa aspekta naih potreba, smatramo sljedeu podjelu rizika najsvrsishodnijom:. Poslovni rizik se javlja kao posljedica varijabilnosti rezultata poslovanja. Poslovni rizik u velikoj mjeri zavisi od odnosa fiksnih trokova prema varijabilnim trokovima operating leverage. Vee uee fiksnih trokova u ukupnim trokovima vodi porastu poslovnog rizika.
Dakle, kapitalno intenzivne djelatnosti imaju vei poslovni rizik u odnosu na manje kapitalno intenzivne djelatnosti. Finansijski rizik je odreen nivoom zaduenja, odnosno stepenom koritenja finansijske poluge financial leverage. Znaajno je istai da svi rizici, manje-vie, podrazumijevaju sadre i finansijski rizik istovremeno. Projektni rizik se ogleda u varijacijama novanih prinosa koji se oekuju u buduem vremenskom periodu, kao rezultat eksploatacije projekta.
Izvori projektnog rizika su: trite, tehnologija, kao i faktor trokova. Portfolio rizik se ogleda u varijacijama prihoda na vrijednosne papire, odnosno druge komponente portfolija. Kao to emo vidjeti u narednim izlaganjima, portfolio rizik se moe, u velikoj mjeri, reducirati paljivom selekcijom komponenti portfolija.
Rizik se javlja kao posljedica varijabilnosti moguih ishoda. Uzroci varijabilnosti mogu biti vrlo razliiti. Ipak, sve uzroke varijabilnosti mogue je podijeliti u dvije grupe: sistemske i nesistemske izvore rizika.
U skladu s navedenim izvorima rizika, mogue je razlikovati sistemski i nesistemski rizik, koji zajedno ine ukupan rizik varijabilnosti rezultata. Grafiki ukupan rizik se moe prikazati na sljedei nain:. Sistemski, nesistemski i ukupni rizik Sistemski rizik je nedjeljiv i ne moe se izbjei, jer je posljedica kretanja u ekonomiji u cjelini.
U faktore koji odreuju sistemski rizik spadaju: privredno-sistemske, ekonomsko-politike, isto politike i isto socioloke promjene u okruenju. Sistemska varijabilnost rezultata, odnosno sistemski rizik, znai da se cijene roba i usluga kreu sistemski u skladu sa glavnim uticajnim faktorima. Upravo zbog karaktera faktora koji ga odreuju sistemski rizik je nedjeljiv, neprenosiv, neizbjean rizik.
Stoga je, u ovom sluaju, oekivanje premije za rizik, sasvim realno. Ovo je veoma vaan stav moderne portfolio teorije. Viem sistemskom riziku u svom poslovanju izloene su: infrastrukturne djelatnosti i bazna industrija ove djelatnosti su posebno osjetljive na drutveno - ekonomske promjene , kao i one djelatnosti koje su po obiljeju cikline.
Ipak, treba naglasiti da je mogue reducirati i ove rizike putem meunarodne diverzifikacije. Nesistemski rizik je onaj dio ukupnog rizika koji je karakteristian za odreeni ekonomski subjekt, granu ili grupaciju.
Od izvrsenja njenih zadataka zavisi izvrsenje zadataka i svih ostalih poslovnih funkcija u preduzecu. Pod ciljevima dejstvovanja podrazumevamo postizanje odredjenih stanja u finansijskim procesima koji su potrebni za nesmetano poslovanje i ostvarivanje zeljenih ciljeva njihovog ucinka.
Ti osnovna su: racionalno finansiranje, optimalna likvidnost i smanjenje rizika. Svi finansijski ciljevi se povezuju u jedan konacan cilj, a to je finansijska snaga preduzeca. Preko optimalizacije finansijskih struktura se uspostavljaju osnovne finansijske pretpostavke za uspesno poslovanje preduzeca. Zatim, realizacijom ciljeva dejstvovanja omogucava se ostvarenje onog dela krajnjih ciljeva koji se odnose na trajnu sposobnost placanja i finansiranja.
Na kraju, kroz postizanje ciljeva ucinaka omogucava se realizacija konacnog cilja ocuvanja i povecavanja imovine.
Svi segmenti finansijske politike cine delove integralne finansijske politike i medju njima deluje zakon povratne sprege feed back. Politika osnovnih nacela finansijskog poslovanja 1. Politika finansijske snage preduzeca 1. Politika upravljanja finansijskim sredstvima 2.
Tekuca politika finansiranja 2. Politika raspolaganja finansijskim sredstvima 2. Politika likvidnosti preduzeca 2. Politika sticanja prihoda, dobiti i njihove raspodele 3. Politika akumuliranja i mobilizacije finansijskih sredstava 3.
Politika finansiranja trziSnog razvoja preduzeca 3. Politika finansiranja tehnickog razvoja preduzeca 3. Politika finansiranja kadrovskog razvoja preduzeca 3. Politika finansijskih ulaganja preduzeca Takodje, moguce je klasifikovati finansijsku politiku preduzeca i sa aspekta tzv. Politika pribavljanja finansijskih sredstava 2. Politika koriscenja plasmana finansijskih sredstava 3. Zajednicka karakteristika svih nacela finansiranja je da su oni u medjusobnoj sprezi.
Trebalo bi da sopstveni kapital ostvaruje dominantan uticaj u izvorima sredstava preduzeca jer je on trajno raspoloziv. Nacelo likvidnosti je sposobnost preduzeca da u svakom trenutku moze izmiriti svoje dospele obaveze. Inace, tip koji je zaprijetio Papi Franji je poznat po tome sto kad daje donacije, zauzvrat trazi da se insititucije kojima je donirao novac brendiraju njegovim imenom. Mora da se uzelio novih, povrsinski vecih ordenja i titula; egoizam je najbolji prijatelj sujete.
Kako bi elokventno zvucalo da Vatikan zovemo VatiKenneth! Duboko potreseni religioznim mukama cika Kenija odlucili smo da mu tepamo , u ovim blagim danima nismo mogli da odolimo a da ne obratimo malcice paznju na poreski tretman donacija.
Kratko i jasno: shodno Medjunarodnim racunovodstvenim standardima, donacije se mogu koristiti za smanjenje poreske osnovice i na taj nacin davaocu donacije mogu da umanje porez koji placa drzavi! Pravila su prilicno jednostavna: kada donirate novac ili nekretnine, duzni ste voditi preciznu evidenciju o tome i dobiti pisanu potvrdu od primaoca donacije da ste donirali. To je to, as simple as that.
Labels porezi , psihologija , strategija. Mala skola velikih ekonomskih pojmova: Oportunitetni trosak. Iako vam se cini da sa 1. Mogli ste kupiti sva grcka ostrva ne pitajuci za cijenu, irske i skotske pivnice sa golf klubovima u paketu, hotelske komplekse na Azurnoj obali.
0コメント